Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je nedavno javnu raspravu o nacrtu zakona o službenim kontrolama, koja će trajati do 30. septembra.
Ovaj zakon, čija je primena predviđena od 1. marta 2026. godine, uvodi sistem provera koje će biti sprovođene kroz ceo lanac proizvodnje hrane u zemlji, po principu od njive, gde se hrana uzgaja, do trpeze, gde je konzumirana, kao i sistem kontrola hrane iz uvoza. Cilj novih propisa jeste racionalniji i efikasniji nadzor i bezbedna hrana dobrog kvaliteta.
Nadležni podsećaju da je ključna novina koju zakon donosi ta da će službene kontrole biti sprovođene bez prethodne najave – osim u slučajevima gde je najava neophodna i opravdana za potrebe sprovođenja same službene kontrole. Na ovaj način biće pojačana efikasnost i otkrivanje eventualnih nepravilnosti u realnom stanju. Ovim kontrolama obezbeđuje se i usaglašenost mera u Srbiji sa standardima Evropske unije, čime se stvaraju uslovi za nesmetan izvoz životinja, hrane, hrane za životinje i druge robe.
Inače, najave kontrole do sada su bile obavezne.
Iz ranije objave teksta obrazloženja izrade ovih propisa, u Srbiji je službena kontrola u oblasti bezbednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike uređena Zakonom o bezbednosti hrane, Zakonom o inspekcijskom nadzoru, kao i velikim brojem podzakonskih propisa donetih na osnovu Zakona o bezbednosti hrane, ali i propisima kojima je uređena oblast veterinarstva, zdravlja bilja, sredstava za zaštitu bilja, kao i drugih koji pokrivaju poljoprivredno-prehrambeni lanac.
Važećim zakonima propisano je da se inspekcijski nadzor zasniva na proceni rizika. Takođe, postoji i obaveza da konkretan proizvođač, trgovac ili drugi u lancu budu obavešteni o predstojećoj kontroli, i to u pisanom obliku – najkasnije tri dana pre početka nadzora. Ovo je, kako se ističe, u suprotnosti sa Uredbom EU o službenim kontrolama sa kojom se nacrt zakona o službenim kontrolama sada usklađuje. Ova evropska uredba propisuje da je sprovođenje službenih kontrola redovno nad svim subjektima, na osnovu analize rizika i sa odgovarajućom učestalošću. Kao i da se službene kontrole sprovode bez prethodne najave – osim u slučajevima gde je najava neophodna i opravdana za potrebe sprovođenja samog nadzora.
Kada je reč o transparentnosti, nadležni su dužni da najmanje jednom godišnje objave u javnosti, uključujući i objavljivanje na svojoj zvaničnoj internet stranici, relevantne informacije koje se odnose na organizaciju i sprovođenje službenih kontrola. Recimo, vrstu, broj i rezultat sprovedenih službenih kontrola, kao i broj slučajeva u kojima je utvrđena neusaglašenost i o kojoj nepravilnosti je reč.
Kako je najavljeno, prezentacija i diskusija o nacrtu zakona biće održane u formi okruglog stola, a termin i detalji biće naknadno objavljeni na sajtu ministarstva. Cilj javne rasprave je da se u otvorenom dijalogu razmotre predložena rešenja i obezbedi što šira uključenost stručne i zainteresovane javnosti u izradu zakona.
Inače, ministarstvo je nedavno objavilo da je počela i izrada nacrta zakona o bezbednosti hrane. Kada je reč o ovoj oblasti, u dokumentima EU (2020–2024) o napretku Srbije u procesu evropskih integracija, odnosno u godišnjim izveštajima o napretku, Evropska komisija je konstatovala da je u okviru poglavlja 12 delimično usaglašen pravni okvir i da dalje treba da bude u potpunosti usklađen sa pravnim tekovinama EU, dok institucionalni okvir zahteva jačanje. Tako se navodi da Srbija treba da poveća delotvornost službenih kontrola i poboljša pristup zasnovan na proceni rizika, a naročito pri uvozu.